Zelena transformacija predstavlja jedan od ključnih globalnih i društvenih izazova današnjice. Klimatske promjene, degradacija okoliša, gubitak biodiverziteta i zagađenje zraka, vode i tla imaju duboke posljedice na ekonomiju, zdravlje i kvalitet života ljudi. U Bosni i Hercegovini ovi izazovi su dodatno naglašeni naslijeđenim industrijskim modelima razvoja, nedovoljno razvijenim sistemima zaštite okoliša i slabom integracijom održivih politika u razvojne strategije.

Udruženje za istraživanje i socijalne inovacije ADT pristupa zelenoj transformaciji kroz interdisciplinarni i participativni model rada koji povezuje naučna istraživanja, društvene inovacije i aktivno učešće zajednica. Organizacija razvija inicijative koje doprinose održivom upravljanju prirodnim resursima, smanjenju ekoloških rizika i jačanju kapaciteta društva za prilagođavanje klimatskim promjenama.

Posebna pažnja posvećuje se intersekcionalnom pristupu, jer klimatske promjene i ekološke krize ne pogađaju sve društvene grupe jednako. Žene, mladi, ruralne zajednice i druge marginalizirane populacije često su među najpogođenijima, dok istovremeno imaju najmanje mogućnosti da učestvuju u donošenju odluka koje se tiču upravljanja prirodnim resursima. ADT kroz svoje programe nastoji osigurati da glasovi ovih zajednica budu uključeni u procese planiranja, istraživanja i razvoja politika.

Ključni element rada ADT-a je multisektorski pristup, koji podrazumijeva saradnju između akademske zajednice, javnih institucija, civilnog društva, privatnog sektora i lokalnih zajednica. Kroz participativne metode istraživanja, uključujući građansku nauku, zajedničko mapiranje problema i participativno planiranje, ADT nastoji razvijati inovativna rješenja koja su zasnovana na dokazima i stvarnim potrebama društva.

Energetska tranzicija predstavlja proces prelaska sa fosilnih goriva na održive i obnovljive izvore energije. Međutim, ovaj proces nije samo tehničko pitanje promjene energetskih sistema, već i duboko društveno i ekonomsko pitanje. U zemljama poput Bosne i Hercegovine, gdje veliki broj ljudi i lokalnih ekonomija zavisi od industrija vezanih za fosilna goriva, energetska tranzicija mora biti pravedna i inkluzivna.

Koncept pravedne energetske tranzicije podrazumijeva da prelazak na održive izvore energije ne smije dovesti do dodatne socijalne nejednakosti, gubitka radnih mjesta ili marginalizacije određenih zajednica. Naprotiv, energetska tranzicija treba biti prilika za razvoj novih ekonomskih aktivnosti, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i unapređenje kvaliteta života.

ADT istražuje društvene, ekonomske i institucionalne dimenzije energetske tranzicije kroz analizu javnih politika, ekonomskih modela i utjecaja energetskih promjena na lokalne zajednice. Posebna pažnja posvećuje se utjecaju energetskih politika na žene, mlade i ruralne zajednice, koje često imaju ograničen pristup energetskim resursima, finansiranju ili procesima donošenja odluka.

Kroz participativne procese i multisektorsku saradnju, ADT radi na razvoju preporuka za politike koje mogu podržati održivu energetsku tranziciju uz istovremeno očuvanje socijalne kohezije i lokalnih ekonomija. Organizacija takođe promoviše inovativne modele lokalne energetske proizvodnje, energetske zajednice i demokratsko upravljanje energijom.

Zagađenje okoliša predstavlja jedan od najvažnijih javnozdravstvenih i razvojnih problema u Bosni i Hercegovini. Industrijsko zagađenje, loš kvalitet zraka u urbanim sredinama, neadekvatno upravljanje otpadom i zagađenje voda imaju ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi i ekosisteme.

ADT pristupa ovom problemu kroz istraživanja koja povezuju naučne podatke, lokalna znanja i participativne metode mapiranja ekoloških problema. Organizacija razvija inicijative koje pomažu zajednicama da identifikuju izvore zagađenja, prikupe podatke i aktivno učestvuju u procesima zagovaranja za promjene politika i praksi.

Poseban fokus stavlja se na intersekcionalne efekte zagađenja, jer ekološki problemi često najviše pogađaju društvene grupe koje imaju najmanje resursa da se zaštite. Žene, djeca, starije osobe i stanovnici ruralnih ili industrijskih područja često su izloženi većim ekološkim rizicima.

ADT kroz saradnju sa istraživačima, institucijama i građanskim inicijativama razvija inovativne modele građanske nauke (citizen science) koji omogućavaju građanima da učestvuju u prikupljanju podataka o okolišu i time doprinesu transparentnijem i odgovornijem upravljanju prirodnim resursima.

Ruralne zajednice igraju ključnu ulogu u očuvanju prirodnih resursa, proizvodnji hrane i održavanju ekosistema. Međutim, mnoge ruralne oblasti suočavaju se sa izazovima kao što su depopulacija, nedostatak ekonomskih prilika i degradacija zemljišta.

ADT promoviše razvoj inovativnih agro-ekosistema koji povezuju održivu poljoprivredu, očuvanje biodiverziteta i lokalni ekonomski razvoj. Ovi pristupi uključuju agroekologiju, agrošumarstvo, regenerativnu poljoprivredu i nove modele lokalnih prehrambenih sistema.

Posebna pažnja posvećuje se ulozi žena i mladih u ruralnim područjima, koji često imaju ključnu ulogu u proizvodnji hrane i održavanju lokalnih zajednica, ali se suočavaju sa ograničenim pristupom zemljištu, finansijama i obrazovanju.

Kroz istraživanja, edukativne programe i razvoj pilot projekata, ADT nastoji povezati naučna znanja, lokalne prakse i inovativne modele ruralnog razvoja koji mogu doprinijeti održivijim i otpornijim ruralnim zajednicama.

Gradovi su danas centri ekonomskog razvoja, inovacija i društvenih promjena, ali su istovremeno i mjesta gdje su ekološki i društveni pritisci posebno izraženi. Problemi kao što su zagađenje zraka, prekomjerna urbanizacija, nedostatak zelenih površina i klimatski rizici zahtijevaju nove pristupe urbanom planiranju.

ADT istražuje modele održivog urbanog razvoja koji integrišu ekološke, društvene i ekonomske dimenzije razvoja gradova. Organizacija posebno promoviše participativne procese planiranja u kojima građani aktivno učestvuju u oblikovanju urbanih prostora.

U ovom procesu posebno je važno uzeti u obzir različite potrebe društvenih grupa. Intersekcionalni pristup omogućava razumijevanje kako urbanističke politike utiču na žene, mlade, osobe sa invaliditetom i druge marginalizirane grupe koje često imaju ograničen pristup javnim prostorima i uslugama.

Kroz saradnju sa lokalnim zajednicama, urbanistima, istraživačima i institucijama, ADT razvija inicijative koje promovišu zelenu infrastrukturu, održivu mobilnost, klimatski otpornu infrastrukturu i inkluzivno urbano planiranje.

Klimatske promjene povećavaju učestalost i intenzitet prirodnih katastrofa kao što su poplave, klizišta, suše i šumski požari. U Bosni i Hercegovini ovi rizici predstavljaju ozbiljnu prijetnju ljudskim životima, infrastrukturi i ekonomskom razvoju.

ADT razvija istraživačke i participativne modele za upravljanje rizicima od katastrofa, koji uključuju lokalne zajednice u procese identifikacije, mapiranja i smanjenja rizika. Organizacija promoviše pristupe koji povezuju naučna istraživanja, lokalna znanja i digitalne alate za prikupljanje podataka.

Posebna pažnja posvećuje se ranjivim grupama koje su često najviše pogođene katastrofama, uključujući žene, djecu, starije osobe i stanovnike ruralnih područja. Intersekcionalna analiza pomaže razumjeti kako društvene nejednakosti utiču na sposobnost zajednica da se pripreme za katastrofe i oporave nakon njih.

Kroz programe građanske nauke, edukacije i saradnje sa institucijama, ADT radi na jačanju otpornosti zajednica i razvoju politika koje doprinose dugoročnom smanjenju rizika od katastrofa.